Hušnjakovo brdo u Krapini: brdo prvih stanovnika Zagorja
Hušnjakovo brdo, poznato i kao nalazište krapinskih neandertalaca, paleolitičko je nalazište u zapadnom dijelu grada Krapine u Hrvatskom zagorju. Špilja u pješčenjačkoj stijeni iznad Krapinice davno se urušila i ostavila bogat sloj fosila, kamenog oruđa i životinjskih kostiju. Suvremeni muzej uz brdo priča tu priču, pa je Krapina neobično skriveno blago sjeverne Hrvatske.
Brdo s kojeg se kopao pijesak iznad mirnog zagorskog gradića dalo je najveći poznati skup ljudskih koštanih ostataka s ijednog nalazišta iz mlađeg pleistocena. Kosti pripadaju neandertalcima koji su ovdje živjeli prije oko 130 000 godina.
Povijest nalazišta krapinskih neandertalaca
Priča počinje pijeskom. Mještani su s Hušnjakova brda kopali pijesak za gradnju i nailazili na neobične kosti. Hrvatski geolog i paleontolog Dragutin Gorjanović-Kramberger, tada u zagrebačkom prirodoslovnom muzeju, počeo je 23. kolovoza 1899. proučavati nalaze. Iskopavao je do 1905. i objavio dvije monografije, prve znanstvene prikaze neandertalaca pronađenih u Krapini.
Nalazište je urušena špilja u pješčenjačkoj stijeni iznad rječice Krapinice. Slojevi su kasnije metodama ESR i U-serija datirani na oko 120 000 do 130 000 godina. Pronađeni su ostaci više od dvadeset neandertalaca, odraslih i djece, uz kosti životinja poput špiljskog medvjeda, vuka, losa, toplodobnog nosoroga i divljeg goveda. Tragovi ognjišta pokazuju da su ti ljudi poznavali vatru. Krapina je najveći poznati skup ljudskih koštanih ostataka s nekog nalazišta iz mlađeg pleistocena.
Gorjanović-Kramberger je 1901. pretpostavio da razbijene i raštrkane kosti upućuju na kanibalizam. Tu su ideju prihvatili mnogi kasniji istraživači, no drugi su oštećenja objašnjavali padom stijena, običajima pokopa ili skidanjem mesa prije drugotnog pokopa. Neki bi tragovi na kostima mogli biti i simbolički. Stručnjaci o tome i dalje raspravljaju, a nalazište ostaje ključno za proučavanje života neandertalaca.
Prvi mjesni muzej otvoren je 1952. i prikazivao je povijest cijelog kraja. Godine 1970. na brdu je osnovan Muzej evolucije, s rekonstrukcijama neandertalske obitelji uz vatru i životinja koje su poznavali. Zamisao o posebnom muzeju prvi se put spominje 1999., radovi su počeli 2002., a novi Muzej krapinskih neandertalaca svečano je otvoren 27. veljače 2010.
Zanimljivosti o nalazištu u Krapini
- Otkriće je počelo slučajno: radnici koji su kopali pijesak na brdu naišli su na ulomke kostiju.
- Tijekom stoljeća istraživanja pronađeno je oko 1191 kameno oruđe, a više od polovice čine strugala.
- Ostaci 11 jedinki pokazuju ozljede koje su zacijelile za života, što bi teško bilo moguće bez skrbi skupine.
- Jedna lubanja, poznata kao Krapina 3, pripadala je ženi od oko dvadeset godina i na čelu ima 42 namjerna ureza koje istraživači tumače kao znak obrednog ponašanja.
- Muzej je ugrađen u malo brdo sa staklenim pročeljem, a veliki zaslon u ovalnom betonskom atriju neprestano prikazuje dokumentarne filmove o krapinskim neandertalcima.
- Špilje više nema: urušila se, a kasnije su je zatrpali nanosi rječice Krapinice.
Ture u blizini: Hušnjakovo brdo (Krapina)
Doživljaji u okolici koje možete rezervirati online preko Viatora:
Posjet nalazištu krapinskih neandertalaca
- Muzej krapinskih neandertalaca stoji podno Hušnjakova brda i prikazuje nalaze, rekonstrukcije i priču o iskopavanjima. Radno vrijeme provjerite prije dolaska.
- Ulaz u muzej vodi u veliki ovalni atrij, a kružni prolaz vodi na gornji kat, gdje su izlošci postavljeni u otvorenom prostoru i uz oslikane zidove.
- Na samom brdu su u 20. stoljeću postavljene rekonstrukcije neandertalske obitelji uz vatru i životinja; izvori ne navode što je danas izloženo.
- Krapina se lijepo uklapa u obilazak Hrvatskog zagorja, uz dvorac Trakošćan (oko 12 km) i dvorac Veliki Tabor (oko 16 km).
Radno vrijeme, pristup i uvjeti mogu se promijeniti. Provjerite prije puta.
Karta: gdje se nalazi Hušnjakovo brdo (Krapina)
Karta: © suradnici OpenStreetMapa
Fotografije: Hušnjakovo brdo (Krapina)





Pitanja
Što je Hušnjakovo brdo u Krapini?
To je paleolitičko nalazište u zapadnom dijelu Krapine gdje su iz urušene špilje izvađeni ostaci neandertalaca, kameno oruđe i kosti životinja stari oko 130 000 godina.
Tko je otkrio krapinske neandertalce?
Prve su kosti pri kopanju pijeska pronašli mještani. Nalazište je proučavao i od 1899. do 1905. iskopavao geolog i paleontolog Dragutin Gorjanović-Kramberger.
Koliko su stari nalazi iz Krapine?
Datiranje metodama ESR i U-serija smješta ih u razdoblje prije oko 120 000 do 130 000 godina.
Postoji li muzej u Krapini?
Da. Muzej krapinskih neandertalaca otvoren je 27. veljače 2010. i ugrađen je u malo brdo uz nalazište.
Jesu li krapinski neandertalci bili kanibali?
Gorjanović-Kramberger to je predložio 1901., no kasniji su istraživači ponudili druga objašnjenja, poput obreda pokopa ili drugotnog pokopa, pa se pitanje i dalje raspravlja.
Koliko je Krapina udaljena od Zagreba?
Nalazište je oko 45 km sjeverno od Zagreba, u Hrvatskom zagorju.
Također u blizini
Dvorac Trakošćan
Trakošćan · neogotički dvorac, muzej i perivoj u Zagorju
12 km dalje
Veliki Tabor
Desinić · kasnogotička utvrda s tragičnom legendom
16 km dalje
Radiotelevizijski toranj Sljeme
Sljeme · betonski toranj od 169 m iznad Zagreba
30 km dalje
Medvedgrad
Medvedgrad · utvrda iz 13. stoljeća s pogledom na Zagreb
33 km dalje



