Salona: ruševine rimske prijestolnice Dalmacije u Solinu
Salona je bila glavni grad rimske provincije Dalmacije i jedan od najvećih gradova kasnog Rimskog Carstva. Njezine ruševine nalaze se u današnjem Solinu, šest kilometara od Splita, i čine najveći arheološki park u Hrvatskoj. Sačuvani su zidine, forum, kazalište, amfiteatar, terme, vodovod i ranokršćanske crkve, pa je Salona vrijedna stanica na svakom putu do skrivenih dragulja Dalmacije.
Car iz 10. stoljeća zapisao je da je Salona „upola velika kao Carigrad“. Danas je grad koji je nekoć upravljao Dalmacijom polje ruševina među kućama Solina, nekoliko kilometara od Splita.
Povijest Salone
Salona je započela kao obalno uporište i luka ilirskih Delmata, u blizini grčkih kolonija Tragurija i Epetija, osnovanih u 3. stoljeću pr. Kr. Grci su ovdje osnovali trgovište, a uz domaće stanovništvo i Grke živjela je i velika zajednica Italika. Godine 119. pr. Kr. u gradu je boravio rimski prokonzul Lucije Cecilije Metel. Nakon građanskog rata između Cezara i Pompeja Salona se priklonila Cezaru, postala rimska kolonija (Colonia Martia Iulia Salona) i središte provincije koja je postala Dalmacija.
Grad je procvao od Augustova doba. Stara jezgra bila je trapezastog oblika i opasana zidinama, s Porta Caesarea s osmerokutnim kulama iz Augustova vremena. Na jugoistoku je nastao forum s kapitolijem, a blizu njega je krajem 1. stoljeća podignuto kazalište za oko 3500 gledatelja; prikazano je čak i na Trajanovu stupu u Rimu. Kasnije se grad proširio prema zapadu i istoku, dobio eliptičan oblik dug oko 1600 m i širok oko 700 m te u drugoj polovici 2. stoljeća amfiteatar. Francuska Wikipedija navodi da je primao oko 15 000 gledatelja. Vodovod je dovodio vodu s izvora Jadra. Pokapalo se izvan zidina, a lijepi mramorni sarkofazi iz tih nekropola danas su u Arheološkom muzeju u Splitu.
Salona je bila velika luka. Jedina je istočnojadranska luka na popisu iz Dioklecijanova edikta o maksimalnim cijenama, a imala je pomorske veze s Aleksandrijom, Efezom, Nikomedijom, Seleukijom Pierijom i Kartagom. Car Dioklecijan, podrijetlom iz Dalmacije, sagradio je golemu palaču oko 6 km od grada, a ona je nakon pada Salone postala jezgra Splita. U 4. i 5. stoljeću grad se ispunio crkvama, među njima biskupskom bazilikom, susjednom crkvom i krstionicom unutar zidina te svetištima mučenika izvan njih. Salonitanski biskup bio je metropolit Dalmacije. Julije Nepot, posljednji zapadnorimski car, umro je u blizini grada 480. godine.
Gotski rat donio je opsade, a 551. bizantska je vojska isplovila iz Salone s 38 brodova. Početkom 7. stoljeća pao je rimski limes na Dunavu i Savi, pa je Dalmacija ostala otvorena osvajačima. Prema kasnijim kronikama, Avari i Slaveni uglavnom su razorili Salonu, a stanovnici su se povukli u Dioklecijanovu palaču i na obližnje otoke. Istočno od ruševina kasnije je nastao srednjovjekovni hrvatski grad Solin.
Zanimljivosti o Saloni
- Konstantin VII. u djelu De administrando imperio iz 10. stoljeća opisuje Salonu kao „upola veliku kao Carigrad“.
- Broj stanovnika nekoć se procjenjivao na oko 60 000; novija iskapanja upućuju na to da ih je moglo biti najmanje 80 000.
- Kazalište u Saloni prikazano je na Trajanovu stupu u Rimu.
- Salona je jedina istočnojadranska luka spomenuta u Dioklecijanovu ediktu o maksimalnim cijenama.
- Zapadna nekropola, in horto Metrodori, poznata je po „kiklopskoj“ gradnji ogradnih zidova grobnih parcela.
- Julije Nepot, posljednji zapadnorimski car, posljednje je godine proveo u ovom kraju i ubijen je u blizini grada 480.
Ture u blizini: Salona
Doživljaji u okolici koje možete rezervirati online preko Viatora:
Posjet Saloni
- Kazalište, amfiteatar i dionice zidina najuočljiviji su nadzemni ostaci.
- Ne propustite Porta Caesarea, istočna vrata s osmerokutnim kulama iz Augustova doba.
- Episkopalni centar pokazuje kako se razvijala ranokršćanska arhitektura i važno je nalazište za istraživače te teme.
- Mnogi nalazi, među njima i mramorni sarkofazi, izloženi su u Arheološkom muzeju u Splitu, pa se dva posjeta dobro nadopunjuju.
- Salona je blizu Šuplje crkve i tvrđave Klis, pa se lako obilazi zajedno s njima. Izvori ne navode radno vrijeme ni uvjete pristupa, stoga ih provjerite prije dolaska.
Radno vrijeme, pristup i uvjeti mogu se promijeniti. Provjerite prije puta.
Karta: gdje se nalazi Salona
Karta: © suradnici OpenStreetMapa
Fotografije: Salona
.jpg){kind=link}
Pitanja
Gdje se nalazi Salona i koliko je udaljena od Splita?
Ruševine Salone nalaze se u današnjem Solinu, šest kilometara od Splita, u Dalmaciji.
Što je bila Salona?
Bila je glavni grad rimske provincije Dalmacije i jedan od najvećih gradova kasnog Rimskog Carstva. Osnovana je u 3. stoljeću pr. Kr. ili ranije, a uglavnom je razorena u 7. stoljeću.
Što se može vidjeti u Saloni?
Sačuvani su gradske zidine, forum, kazalište, amfiteatar, javne terme, vodovod i ranokršćanske crkve. To je najveći arheološki park u Hrvatskoj.
Kako je Salona povezana s Dioklecijanovom palačom?
Dioklecijan je svoju palaču sagradio oko 6 km od Salone. Nakon pada Salone palača je postala jezgra grada Splita.
Tko je razorio Salonu?
Prema bizantskom djelu De administrando imperio i kronici Tome Arhiđakona, Avari i Slaveni uglavnom su je razorili u 7. stoljeću.
Može li se Salona obići zajedno s tvrđavom Klis?
Može. Tvrđava Klis udaljena je oko 4 km, a Šuplja crkva oko 1 km, pa se sve troje može obići u jednom izletu iz Splita.
Također u blizini
Šuplja crkva
Solin · ruševna krunidbena crkva iz 11. stoljeća uz Salonu
800 m dalje
Tvrđava Klis
Klis · kraljevsko sjedište i granična tvrđava iznad Splita
4 km dalje
Zlatna vrata
Split · rimska sjeverna vrata s nišama i crkvicom sv. Martina
5 km dalje
Jupiterov hram u Splitu
Split · rimski hram pretvoren u krstionicu u Dioklecijanovoj palači
5 km dalje